Tijekom jutarnjeg programa, predsjednik Dijabetičkog saveza Srbije razgovarao je o simptomima dijabetesa i podijelio načine prevencije razvoja dijabetesa tipa 2. O dijabetesu tipa 2, uzrocima, simptomima i zabludama oko šećera u krvi, u Jutarnjem programu govorio je Aleksandar Opačić, predsjednik Dijabetičkog saveza Srbije.
- U Srbiji oko 770.000 osoba boluje od dijabetesa, a medicinski stručnjaci ga često opisuju kao stanje koje se može kontrolirati, pod uvjetom da ne dovodi do komplikacija; u suprotnom, eskalira u ozbiljnu bolest. “Ishodi mogu biti smrtonosni, a to je tema od koje se često klonimo, no ipak je ključno da ljudi razumiju implikacije.
Uobičajeni problemi uključuju amputaciju noge, zatajenje bubrega i sljepoću koja proizlazi iz nekontroliranog dijabetesa. Naš cilj je informirati pojedince kako bi spriječili te posljedice, ne samo tijekom početka ove bolesti, nego dosljedno tijekom cijele godine”, rekao je. “Najčešći upozoravajući pokazatelji uključuju suha usta, učestalo mokrenje i pojačanu žeđ.
- Dodatno, umor se očituje kao nedostatak energije, a mnogi pojedinci odbacuju te simptome, često ih pripisujući stresu ili naporu na radnom mjestu. Skloni su vjerovati da povišeni krvni Šećer nije uzrok, stoga je prevencija ključna, posebno u slučaju dijabetesa tipa 2. Prevencija ima veliku važnost u slučajevima tjelesne aktivnosti tipa 2 može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 do 50 posto.
U kombinaciji sa zdravim načinom života kojem bi svatko trebao težiti, izbjegavanje alkohola i cigareta, zajedno s prehranom bogatom voćem i povrćem, može smanjiti rizik od 75 posto”, rekla je Opačić, dodavši da je dovoljna i “intenzivna” šetnja od pet kilometara. Ljudi često vjeruju da redovito konzumiranje slatkih poslastica može “povećati” razinu šećera u krvi i dovesti do zdravstvenih problema.
- Koje su uobičajene zablude o konzumaciji slatkog i razvoju dijabetesa? “To je zabluda koju moramo odmah razjasniti. Konzumacija slatkiša ne dovodi izravno do dijabetesa. U slučaju dijabetesa razlika između žlice šećera i žlice brašna je zanemariva. Kada idemo na pregled -ispitajte razinu šećera u krvi, nebitno je što smo jeli prethodnog dana, ako vaša gušterača ispravno funkcionira, potrebno je samo dva sata nakon obroka da vam se šećer u krvi normalizira nema veze s današnjim rezultate”, rekao je.
Često se navodi da se šećer u krvi treba mjeriti jednom u šest mjeseci, ali za osobe bez nasljedne predispozicije dovoljna je godišnja kontrola. U stvarnosti, međutim, nije tako; pozivamo zdrave pojedince da se uključe u preventivne mjere, ali rasprave o tome traju dok globalna statistika i dalje opada. “Kao što liječnici kažu, ne idemo liječniku dok ne zaboli”, primijetio je.
- Opačić je izjavila: “Kada dogovaramo razne aktivnosti i raspitujemo se kada su pojedinci zadnji put bili kod liječnika, često nam odgovore da se ne mogu sjetiti kada su zadnji puta bili izmjereni, vjerojatno ne u zadnjih godinu dana… Vađenje krvi je jednostavno i jeftino; nisam siguran za točnu cijenu, ali s obzirom na to da je zdravlje u pitanju, moj prijedlog bi bio da se podvrgnete analizi svakih šest mjeseci.
“Nažalost, dosta kasno se saznaje da je bolest do tada znatno uznapredovala, osobito kod tipa 2. Pojedinci se naviknu na simptome, doživljavaju ih kao normalnu pojavu. Tijelo se lakše prilagođava povišenom šećeru razine nego smanjene; međutim, one su prvenstveno rezultat nasumičnih provjera”, rekao je.
