Bez obzira na to osjećate li simptome poput bolova u leđima ili čestih prijeloma koji upućuju na slabe kosti, bitno je usredotočiti se na održavanje dobrog zdravlja kostiju. “Osteoporoza često prolazi nezapaženo, jer pojedinci možda neće shvatiti da je imaju sve dok ne dođe do prijeloma”, objašnjava dr. Lauren Gleason. Kako starimo, koštana masa i gustoća se smanjuju.

  • Taj se pad kod žena ubrzava nakon menopauze, budući da se estrogen, neophodan za održavanje zdravlja kostiju, značajno smanjuje tijekom tog razdoblja. Za razliku od žena, koje su podvrgnute brzom gubitku koštane mase nakon menopauze, muškarci se suočavaju s postupnijim smanjenjem. Prehrana je jedna od ključnih metoda za razvoj čvrstih kostiju. Ključno je usredotočiti se na dva ključna elementa — kalcij i vitamin D.

Dijetetičarka Katie Dodd navodi da iako su ove hranjive tvari bitne za održavanje zdravlja kostiju, očito je da većina odraslih ne uspijeva unijeti dovoljno kalcija ili vitamina D. Dr. Gleason se slaže s ovom procjenom. – Konzumacija hrane bogate kalcijem je ključna. Dnevni cilj je 1000 miligrama za žene u dobi od 50 godina i mlađe, kao i za muškarce u dobi od 70 godina i mlađe.

  • Ta se potreba penje na 1200 miligrama dnevno za žene starije od 50 godina i muškarce starije od 70 godina – dodala je. Imajući to u vidu, Dodd predlaže da bi svi trebali svakodnevno piti mlijeko. On predlaže da, ako ne volite mlijeko, odlučite za obogaćene alternative koje sadrže i kalcij i vitamin D. Njezin popis za kupovinu stalno uključuje sir i jogurt, zajedno s mlijekom.

Za one koji potpuno ne podnose mliječne proizvode, tamno lisnato povrće poput kelja, brokule i blitve odlična je alternativa, uz losos, sardine, skuše i jaja. Smanjenje konzumacije kofeina i alkohola je ključno, jer su oboje povezani s padom gustoće kostiju koje dolazi sa starenjem, a također treba dati prioritet važnosti redovite tjelovježbe.

BONUS TEKST

Svakih šest sekundi, moždani udar odnese život pojedinca negdje u svijetu. Ovo iznenadno neurološko stanje proizlazi iz problema s cerebralnom cirkulacijom, što dovodi do neadekvatne dostave kisika i hranjivih tvari u određena područja mozga. Stoga je ključno prepoznati simptome koji signaliziraju moždani udar i pravodobno reagirati.

Manjak kisika i hranjivih tvari dovodi do ozljeda i smrti živčanih stanica, što u konačnici rezultira oštećenjem mozga i gubitkom funkcija kojima upravlja to specifično područje mozga. Brzina kojom pacijent dobiva liječničku pomoć često utječe na rezultat. Prepoznavanje simptoma koji bi mogli signalizirati približavanje moždanog udara je ključno.

Vladimir Martinov, neurolog iz Londona, pronašao je pokazatelje koji se mogu pojaviti nekoliko dana ili čak dva tjedna prije moždanog udara. Nekontrolirani visoki krvni tlak vodeći je čimbenik rizika za moždani udar. Važno je posjetiti liječnika ako: Može se pojaviti iznenadna pojava slabosti ili obamrlosti u određenom dijelu tijela, popraćena kratkotrajnim poteškoćama u govoru, naglim padom vida, gubitkom vida ili pojavom dvostrukog vida.

Ostali simptomi mogu uključivati ​​epizode vrtoglavice, nedostatak koordinacije, gubitke svijesti i intenzivne glavobolje. Nekontrolirani visoki krvni tlak ističe se kao najznačajniji čimbenik rizika za moždani udar. Dodatni čimbenici koji doprinose uključuju visoke razine kolesterola, povišeni šećer u krvi, fibrilaciju atrija, dijabetes, sjedilački način života, pretilost, nezdrave prehrambene navike i obiteljsku povijest bolesti srca ili moždanog udara.