Moj suprug i ja smo 14 godina dijelili dom, a od toga smo 11 godina u braku. Zajedno odgajamo dvoje djece. Unatoč visokoj diplomi, ne radim jer mi nedostaje obitelj ili veza izvan moje uže obitelji. Fokusiran sam na vođenje kućanstva i brigu o djeci, što znači da rijetko izlazim i imam malo prijatelja.
Suprug zarađuje oko 1200 eura i kontrolira financije. Borim se čak i za unos PIN-a. Kad god pitam, dobijem ono što tražim. Nedavno sam saznao da je dužan 5000 eura, a nemamo pristup kreditu. Nikada nismo putovali dalje od mora i rijetko izlazimo osim na posebnim događajima.
Ne pije i ne puši, ali ima sklonost prema kladionici. cs-6-signs-your-uncontrolled-crying-is-pseudobulbar-affect-not-depression-722×406 Preuzimam kontrolu nad situacijom gutajući svoj ponos, a prije mjesec dana počela sam se rješavati njegove plaće i kartice, nadajući se da ću nadoknaditi taj gubitak. Sinoć sam saznao da posjeduje novu karticu s minusom od 500 eura. “OPROSTI, šuti, odlazi?!”
BONUS TEKST
Problemi sa srčanim zaliscima često se razvijaju godinama, a kada se konačno pojave, moraju se tretirati s najvećom ozbiljnošću. Osjetljiviji su izazov problemi sa srčanim zaliscima, koji se često otkrivaju kasnije ako se ne obave preventivni pregledi, smatra kardiolog prof. dr. Siniša Pavlović. Jednostavnim postavljanjem stetoskopa na pacijentova prsa mogu se otkriti promjene u srčanim tonovima i prisutnost šumova.
Liječnik napominje da se ne treba svaki šum smatrati problemom srčanih zalistaka, jer se funkcionalni šumovi mogu pojaviti kod mlađih osoba i djece, a da ne ukazuju na bilo kakvu bolest zalistaka. Dvadeset godina kasnije Intrigantan aspekt zalistaka, kao što je mitralni zalistak smješten između lijevog atrija i lijevog ventrikula, je da povezana bolest obično napreduje sporo, a simptomima je često potrebno 15 do 20 godina da se očituju.
Prema riječima prof. dr. Pavlovića, aritmija u pravilu nastaje na mitralnoj valvuli, a pacijenti s tom zahvaćenom valvulom često imaju poremećaje srčanog ritma. Kada se ultrazvukom istražuju uzroci ovih problema s ritmom, postaje očito da je zalistak izvor problema. Trideset godina kasnije Kada je zahvaćen aortni zalistak, situacija je “još gora”. U nekim slučajevima, pojedinci mogu imati ovaj problem 25 do 30 godina prije nego što postane očit.
Prema riječima kardiologa, primarni simptomi uključuju umor, nepravilan srčani ritam i povremenu nesvjesticu, jer suženje aortnog zaliska rezultira smanjenjem krvnog tlaka koji dolazi do mozga. Mi, kao liječnici, svaki slučaj gubitka svijesti nazivamo hipoksijom mozga.
To ukazuje na nedovoljnu opskrbu mozga kisikom u to vrijeme, što dovodi do gubitka svijesti. Takva se pojava može dogoditi ako je aortalni zalistak znatno sužen. Zaključuje da je često potrebno mnogo godina da problemi sa srčanim zaliscima postanu očiti, a kada se jednom pojave, prema njegovim riječima, moraju se tretirati s najvećom ozbiljnošću.