Novak Đoković i njegova supruga Jelena već su više od decenije u braku, a njihova priča je ispunjena ljubavlju i zajedničkim rastom. Njih dvoje su započeli svoju romansu još u srednjoj školi, a njihova ljubav i veza su se razvijale i produbljivale tokom godina. Na kraju su postali jedan od najvažnijih i najmoćnijih domaćih parova, poznati i po svojoj bliskosti i zajedničkim uspjesima.
- Jelena Đoković i Novak Đoković su se prvi put sreli 2005. godine zahvaljujući zajedničkim prijateljima. U to vreme, Novak još nije bio poznat na globalnoj sceni i nije imao svetsku slavu koju je stekao kasnije. Njihova prva javna predstava kao para dogodila se na teniskom turniru u Amersfortu u julu 2006. godine. Jelena je često dolazila u Monte Karlo, gde danas porodica Đoković ima svoj dom.
Jelena se priseća da su se prvi put sreli kao tinejdžeri na teniskom turniru u klubu na Banovom brdu. Jelena je već tada bila strastvena u vezi sa tenisom i trenirala je do svoje 15. godine. U to vreme, njih dvoje su se povremeno sreli i družili, ali nisu imali nameru da započnu romantičnu vezu odmah. Tek nakon tri godine prijateljstva, njihova romansa je počela da se razvija. Jelena je svojevremeno izjavila da su se dopisivali i pomagali jedno drugom, ali su se tek kasnije odlučili za ozbiljnu vezu.
Novak je svojevremeno otkrio da je bio zaljubljen u Jelenu još dok su bili u srednjoj školi. On je istakao da je Jelena sada prezime Đoković zbog toga što je postala njegova supruga. Prvi put su se sreli na jednom od lokalnih teniskih turnira u Beogradu, gde je Jelena bila njegova prijateljica pre nego što su se upustili u vezu, a zatim su postali par.
- Njihova veridba je bila posebno uzbudljiva, ali nije prošla bez komplikacija. Novak je planirao romantičnu prosidbu tokom vožnje balonom. Iznajmio je dodatni balon koji je trebao da se podiže u trenutku kada bi prošli, sa natpisom „Hoćeš li da se udaš za mene?” Nažalost, stvari nisu išle kako je planirano kada se balon počeo zapaljivati, što je izazvalo paniku kod Jelene. Ona je vrištala zbog „rupe u balonu” dok je Novak pokušavao da reši situaciju. Novak je molio vozača balona da pomogne, jer je bio uverio da će propustiti priliku za prosidbu.
Na kraju, Jelena je primetila drugi balon sa natpisom i pomislila da je to samo reklama. Tek kada je pročitala šta piše, okrenula se i videla Novaka kako kleči sa prstenom, shvatila je da je u pitanju prosidba.
Nakon što je Novak Đoković postao jedan od najboljih tenisera svih vremena, uključujući i osvojenu zlatnu medalju na Olimpijadi u Parizu, par provodi značajan deo vremena u Crnoj Gori. Ovaj uspeh je dodatno učvrstio njihovu vezu i omogućio im da uživaju u zajedničkom životu u prelepom okruženju.
BONUS TEKST
Jedna od najzanimljivijih priča u svijetu prirode je fenomen “pjeskovitih rijeka” ili, preciznije, podvodnih rijeka koje teku ispod površine mora. Ove rijeke postoje zahvaljujući specifičnim geološkim uvjetima, a jedna od najpoznatijih nalazi se u Meksičkom zaljevu, u blizini obale Yucatána.
Ovaj fenomen nastaje kada slana voda iz mora prodre kroz porozno kamenje na morskom dnu, kao što su vapnenac i dolomit, te se pomiješa s podzemnim slatkovodnim izvorima. Voda bogata solima i drugim mineralima postaje gušća od okolne morske vode i počinje se kretati poput rijeke, stvarajući tok koji teče ispod površine mora.
Jedna od najpoznatijih podvodnih rijeka je tzv. “Cenote Angelita” u Meksiku, koja je zapravo podvodna pećina s rijekom sumporne kiseline koja teče njenim dnom. Ovaj prizor je toliko nevjerojatan da izgleda kao scena iz fantastičnog filma – na dubini od oko 30 metara, ronioci ulaze u sloj guste, tamne vode koji nalikuje rijeci. Ispod tog sloja, rijeka teče kroz šumu prepunu mrtvog drveća, stvarajući zapanjujući kontrast s kristalno čistom vodom koja okružuje ovaj fenomen.
Ronioci koji su imali priliku da zaronju u ove podvodne rijeke često opisuju iskustvo kao nešto potpuno nestvarno, gotovo kao da plove kroz paralelni svijet. Miješanje vode različite gustoće stvara iluziju oblaka koji plutaju ispod površine, dok se vegetacija čini kao da izrasta iz dna te “rijeke”.
Ove podvodne rijeke predstavljaju fascinantan primjer kako priroda može stvarati nevjerojatne i neočekivane pejzaže. One su također važna istraživačka područja, jer mogu pomoći naučnicima da bolje razumiju složene interakcije između slatke i slane vode, kao i procese koji oblikuju naš planet.
