“Svako jutro muž ide na posao oko 7 a ja ne ustanem iz kreveta prije 9-10 . Tako jedno jutro čujem ja njega vratio se kući otvaraju se vrata na donjem spratu, čujem korake i to, pogledam na sat, 08:35. Pomislim mora da je nešto zaboravio pa se vratio sa posla i probam da zaspem opet. Međutim ne da meni đavo mira, pošaljem mu poruku (pošto je bilo hladno i nije mi se ustajalo iz kreveta da odem dolje i da ga pitam) “Šta si zaboravio to?”. On odgovara: “O čemu pričaš?”. Ja: “Pa čujem te dolje kako tražiš nešto”.
Na to me on zove na telefon, ja se javljam a on mi uspaničeno… NASTAVAKNa to me on zove na telefon, ja se javljam a on mi uspaničeno govori da je na poslu i dalje.Ja ustajem iz kreveta kao oparena i zaključavam vrata od sobe i zovem policiju. Ukratko, lopov je ušao kroz prozor, mislio je da nikoga nema u kući. Kada je čuo moj glas vjerovatno je odmah pobjegao bar tako kaže policija.”
BONUS TEKST
Da li ste ikada razmišljali o tome koliko zapravo znamo o našim snovima? Snovi su fenomen koji već hiljadama godina fascinira ljude, a uprkos napretku nauke, oni i dalje ostaju jedna od najvećih misterija ljudskog mozga. Jedna od zanimljivosti vezanih za snove je to da ljudi zaborave čak 95% svojih snova ubrzo nakon buđenja. Zbog čega je to tako? Jedan od razloga leži u činjenici da je aktivnost mozga koja je zadužena za pamćenje u fazi REM sna, kada se većina snova događa, znatno smanjena.
Snovi su često puni simbola i metafora, što ih čini još teže razumljivim. Na primjer, padanje u snu, koje je vrlo česta tema, može simbolizovati osećaj gubitka kontrole u stvarnom životu. Takođe, neki naučnici veruju da su snovi način na koji naš mozak procesuira informacije i emocije sa kojima se susrećemo tokom dana. Zanimljivo je i to da ljudi koji su slepi od rođenja takođe sanjaju, ali njihovi snovi se pretežno sastoje od zvukova, mirisa, dodira i osećaja.
Još jedna fascinantna činjenica o snovima je da ljudi sanjaju u boji, ali to nije uvek bio slučaj. Istraživanja iz 1940-ih i 1950-ih pokazala su da je većina ljudi tada sanjala u crno-beloj tehnici, što se pripisuje uticaju crno-belih televizora. Danas, kada su boje sastavni deo našeg života, većina ljudi sanja u boji.
Lucidno sanjanje je još jedna intrigantna tema u svetu snova. To je stanje u kojem osoba postaje svesna da sanja i može do neke mere kontrolisati tok sna. Ova praksa nije samo fascinantna, već se pokazala korisnom u rešavanju noćnih mora i kreativnom razmišljanju.
Snovi nas uvode u svet gde su granice između stvarnosti i mašte zamagljene, pružajući nam jedinstveno iskustvo koje i dalje ostaje predmet istraživanja i divljenja. Dakle, sledeći put kada se probudite, pokušajte da se setite svojih snova – možda u njima leži neka poruka koju vaš mozak pokušava da vam prenese.
DODATNI TEKST
Jedna od najzanimljivijih priča u svijetu prirode je fenomen “pjeskovitih rijeka” ili, preciznije, podvodnih rijeka koje teku ispod površine mora. Ove rijeke postoje zahvaljujući specifičnim geološkim uvjetima, a jedna od najpoznatijih nalazi se u Meksičkom zaljevu, u blizini obale Yucatána.
Ovaj fenomen nastaje kada slana voda iz mora prodre kroz porozno kamenje na morskom dnu, kao što su vapnenac i dolomit, te se pomiješa s podzemnim slatkovodnim izvorima. Voda bogata solima i drugim mineralima postaje gušća od okolne morske vode i počinje se kretati poput rijeke, stvarajući tok koji teče ispod površine mora.
Jedna od najpoznatijih podvodnih rijeka je tzv. “Cenote Angelita” u Meksiku, koja je zapravo podvodna pećina s rijekom sumporne kiseline koja teče njenim dnom. Ovaj prizor je toliko nevjerojatan da izgleda kao scena iz fantastičnog filma – na dubini od oko 30 metara, ronioci ulaze u sloj guste, tamne vode koji nalikuje rijeci. Ispod tog sloja, rijeka teče kroz šumu prepunu mrtvog drveća, stvarajući zapanjujući kontrast s kristalno čistom vodom koja okružuje ovaj fenomen.
Ronioci koji su imali priliku da zaronju u ove podvodne rijeke često opisuju iskustvo kao nešto potpuno nestvarno, gotovo kao da plove kroz paralelni svijet. Miješanje vode različite gustoće stvara iluziju oblaka koji plutaju ispod površine, dok se vegetacija čini kao da izrasta iz dna te “rijeke”.
Ove podvodne rijeke predstavljaju fascinantan primjer kako priroda može stvarati nevjerojatne i neočekivane pejzaže. One su također važna istraživačka područja, jer mogu pomoći naučnicima da bolje razumiju složene interakcije između slatke i slane vode, kao i procese koji oblikuju naš planet.
