Pjevačica Vera Matović nikada nije imala problema s viškom kilograma. Otkrila je tajnu svoje vitalnosti. Vera Matović ima 78 godina i ima tijelo djevojke: Kaže da je za vitku figuru zaslužno ono što godinama radi u 5 ujutro. Vera Matović, 78-godišnja pjevačica, ispričala je kako nikada nije morala brinuti o višku kilograma.
- Tajna njezinog vitalnog stava i ogromne energije, kako otkriva, redovita je tjelesna aktivnost. S 50-godišnjom karijerom iza sebe ponosno ističe da niti jedan koncert nikada nije otkazan iz zdravstvenih razloga, kao ni bolnica zbog prisilnih zdravstvenih problema. “Svoj posao radim s ljubavlju.
Nitko ne bi primijetio da sam neraspoložena ili u problemima jer sam profesionalka i zato me publika voli”, rekla je Vera Matović. Kaže da voli rano ustati i da trening odrađuje u jutarnjim satima. “Ja sam ranoranilac. Budim se u četiri ili pet, ujutro velik. Odmah uskočim u trenirku i tenisice i počnem trčati. Siguran sam da to malo tko u ovoj dobi radi.
- Također imam na traci za trčanje kod kuće, tako da je to također veliki dio moje svakodnevne rutine, ali uglavnom volim brzo hodanje samo kada imam glasove ili nastupe,” rekla je. Otkrila je da pazi na prehranu i da se hrani vrlo zdravo. Nema poroka, što se također odražava na njezin izgled i zdravlje.
“Da sam kojim slučajem nešto teško pojela, sigurno bi mi bilo loše. Doma za doručak i ručak jedem laganu zdravu hranu jer s punim želucem neke stvari teško mogu raditi. Niti pijem, niti pušim, imam Ja nemam poroka. Pijem puno vode i voća — samo jabuke. Uglavnom ribu i pileću salatu… I pazim da ne jedem slatkiše”, rekla je.
BONUS TEKST
Nejasna vrsta demencije koja se lako može pogrešno dijagnosticirati kao Alzheimerova bolest dobila je novo ime i specifične dijagnostičke kriterije. Ovi su ga istraživači nazvali limbičko-dominantnim amnestičkim sindromom (LANS); ovi se istraživači nadaju da će svojim radom medicinskom osoblju olakšati brigu o pacijentima s bilo kojim gubitkom pamćenja i pružiti im odgovarajuće savjete.
LANS se očituje drugačijim promjenama na mozgu u odnosu na Alzheimerovu bolest, napreduje sporije i s blažim simptomima te je najčešći uzrok demencije kod osoba starijih od 80 godina. Poput Alzheimerove bolesti, konačna dijagnoza LANS-a može se postaviti samo obdukcijom.
Oslikavanje mozga i biomarkeri U prikazu mozga i biomarkerima otkrivaju se razlike. “U našoj kliničkoj praksi susrećemo se s pacijentima kod kojih sjećanje na simptome izgleda kao Alzheimerova bolest, ali kada pogledamo njihove snimke ili biomarkere, očito je da to nemaju”, kaže David Jones, neurolog iz Klinika Mayo. “Do sada nije postojala specifična medicinska dijagnoza koju bismo mogli postaviti, ali sada možemo dati odgovor”, dodaje. Točnija dijagnoza uzima u obzir dob, težinu gubitka pamćenja, skeniranje mozga i biomarkere.
Promjene uobičajene kod starijih osoba U jednom su ispitivanju novi dijagnostički kriteriji mogli ispravno kategorizirati desetke pacijenata koji su umrli od Alzheimerove bolesti ili LANS-a, samo na temelju zdravstvenih podataka iz vremena kad su bili živi. Iako nije bila savršena, točnost je bila preko 70 posto. Skup kliničkih kriterija za LANS je, pokazalo se, vrlo vjerojatno povezan s moždanim promjenama uzrokovanim limbičkom dominantnom encefalopatijom povezanom sa starenjem, proteinom TDP-43 (LATE).
Limbički sustav regulira emocije, pamćenje i ponašanje. U studiji je većina pacijenata s promjenama mozga povezanim s LATE-om postigla najveću ocjenu za dijagnozu LANS-a, ali autori primjećuju da, iako je povezan vrlo povezan tehnički, LANS može obuhvatiti bilo koji oblik demencije, budući da je svaki oblik rezultat degeneracije limbičkog sustava. Promjene u mozgu koje karakteriziraju LATE vrlo su česte među starijim osobama, s pojavom od oko 40% kod osoba starijih od 85 godina.
Karakterizira ga nakupljanje proteina TDP-43 unutar limbičkog sustava, koji je skupina moždanih struktura uključenih u pamćenje, emocije i kontrolu ponašanja. Te se moždane promjene potpuno razlikuju od onih kod Alzheimerove bolesti, koje uglavnom uključuju nakupljanje u onim dijelovima mozga koji su povezani s manifestacijom prostorne svijesti i sposobnosti rasuđivanja.
U 2019., međunarodni konsenzus preporučio je da bi promjene mozga uzrokovane LATE-om trebale biti dio sustava klasifikacije demencije. Preklapanje simptoma: Alzheimerova bolest i leukoencefalopatija s kasnim početkom s aksonskim sferoidima imaju značajno preklapanje simptoma, zbog čega se često griješe.
Ponekad se klinička slika može dodatno pogoršati istovremenom pojavom LANS-a i Alzheimerove bolesti. Ipak, različita. Pretražujući dostupne studije o objema demencijama, istraživači klinike Mayo pronašli su ključne kliničke razlike u manifestaciji pacijenata s LANS-om i Alzheimerovom bolešću.
