Za pojedince koji su se cijeli život borili s debljanjem, vjerojatno su upoznati s prijedlogom, prenijetim od baka, majki, pa čak i onih koji nikada nisu imali djecu, da je preskakanje večere, posebno u 18:00 sati, dovoljno za mršavljenje bilo koji višak kilograma. Ova strategija, poznata kao “spremanje večere za neprijatelja”, pokazala se uspješnom u pokušajima mršavljenja, no je li to zdrav pristup?
Može li se problem pretilosti uistinu tako jednostavno riješiti? Uvid u ovaj upit daje ruska liječnica Ana Belosova, autoritet za nutricionizam i zdravu prehranu. Tvrdi da duža razdoblja bez hrane, koja su neizbježna kada je prethodni obrok pojeden u 18 sati, imaju štetne učinke na organizam. Dr. Belosova dalje razrađuje temeljni uzrok.
Kada tijelo ostane bez hrane 12 sati ili dulje, dolazi do fluktuacije u razini šećera u krvi, s naizmjeničnim porastima i padovima. Ovo predstavlja opasno stanje jer glukoza služi kao glavni izvor prehrane za brojne stanice u našem tijelu, posebno one koje se nalaze u mozgu. Važno je izbjegavati dugotrajnu izloženost stanju poznatom kao “gladovanje krvi” zbog mogućnosti drastičnih fluktuacija razine šećera u krvi.
Te fluktuacije ne samo da mogu doprinijeti poremećajima raspoloženja, već mogu rezultirati i organskim promjenama u tijelu. Stoga se strogo savjetuje da se ne izlažete ovom stanju. Kako biste postigli gubitak težine, nutricionistica Ana savjetuje da se ne pridržavate “pravila dijete” o ograničavanju unosa hrane nakon 18 sati.
Umjesto toga, ona preporučuje prihvaćanje slobode jedenja bez ograničenja tijekom tog vremena. Prema riječima nutricionista, čak i ako ste doručkovali u 6 ujutro nakon zadnjeg obroka u 18 sati. prethodnog dana i dalje biste imali 12-satni razmak između obroka, što se može smatrati produljenim razdobljem posta.
Nutricionistica predlaže da je umjesto toga poželjno jesti svakih šest sati. Međutim, važno je voditi računa o izboru hrane. Navečer se preporučuje konzumacija laganih i niskokaloričnih opcija, poput svježeg sira posluženog na sobnoj temperaturi.
BONUS TEKST
Stanje poznato kao obiteljska hiperkolesterolemija, genetska abnormalnost koja rezultira visokim razinama kolesterola, može biti prilično varljiva. Često se ne može detektirati zbog nedostatka simptoma, otkrivajući se tek kada dođe do srčanog udara. Na ravnotežu kolesterola utječu izbori naše prehrane, razina tjelesne aktivnosti i naš genetski sklop. Nažalost, postoje pojedinci koji posjeduju urođenu genetsku anomaliju koja rezultira povišenim razinama kolesterola.
Ovo stanje, poznato kao obiteljska hiperkolesterolemija ili genetski kolesterol, može imati teške posljedice, uključujući srčane udare koji se javljaju kod mladih osoba, ako se ne otkrije. Gen se može naslijediti od oca ili majke. Pri rođenju, naše razine LDL kolesterola obično su niske. Međutim, čimbenici poput prehrane, ponašanja, tjelesne neaktivnosti i pretilosti mogu pridonijeti povišenom kolesterolu.
Osim toga, značajan broj pojedinaca može imati genetski defekt koji uzrokuje visoki kolesterol, poznat kao obiteljska hiperkolesterolemija. Ovo stanje nije neuobičajeno i može se naslijediti s jedne generacije na drugu. Ako jedan roditelj ima obiteljsku hiperkolesterolemiju, postoji 50 posto šanse da će i njihovo dijete imati povišeni kolesterol. Neuspjeh u kontroli visoke razine kolesterola, osobito kod osoba s prekomjernom izloženošću kolesterolu, može dovesti do infarkta miokarda u mlađoj dobi.
Ove uvide donosi prof. dr. Katarina Lalić, endokrinolog na Sveučilišnom kliničkom centru Srbije (UKCS). Pojava srčanog udara često otkriva povišenu razinu kolesterola kod pacijenata koji prethodno nisu bili svjesni. To naglašava važnost redovitih posjeta liječniku i potrebu praćenja razine LDL kolesterola.
Otkrivanje visoke razine kolesterola često se događa nakon što su pojedinci već pretrpjeli srčani udar. Ovo naglašava važnost redovitih posjeta liječniku za mjerenje LDL kolesterola. Slika: Shutterstock. S povećanjem razine LDL kolesterola raste i rizik od razvoja ateroskleroze.
Obiteljsku hiperkolesterolemiju uvijek treba smatrati mogućim uzrokom kada mlađe osobe dožive srčani udar, navodi ona. Profesor Lalić upozorava da dosadašnja opsežna istraživanja nedvosmisleno ukazuju na izravnu povezanost dugotrajnog izlaganja povišenim razinama kolesterola i povećane sklonosti aterosklerozi.
