U revolucionarnom ispitivanju, pojedinci koji su uključili dodatke prehrani u svoju rutinu doživjeli su značajno smanjenje srčanih udara od 19 posto u usporedbi s onima koji su primali placebo. Nedavna istraživanja pokazuju da pojedinci u svojim šezdesetima koji uzimaju vitamin D mogu doživjeti potencijalno smanjenje rizika od srčanog udara do 5%.
U revolucionarnom ispitivanju koje je najveće te vrste, pojedinci koji su uključili dodatke prehrani u svoju rutinu doživjeli su značajno smanjenje srčanih udara od 19 posto u usporedbi s onima koji su primali placebo. Iako su dobrobiti vitamina D za zdravlje kostiju i mišića dobro utvrđene, njegov utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sustava ostaje neizvjestan.
Kako bismo rasvijetlili ovu stvar, skupina od 21 315 osoba u Australiji, u rasponu od 60 do 84 godine, primala je ili mjesečne dodatke vitamina D ili placebo tijekom razdoblja do 5 godina. Nakon toga, istraživači su pomno ispitali bolničku dokumentaciju koja obuhvaća širok raspon značajnih kardiovaskularnih bolesti, kao što su srčani udari, moždani udari i koronarna revaskularizacija, koja uključuje ponovno uspostavljanje pravilne cirkulacije krvi u srcu.
Tijekom ispitivanja ukupno je 1336 osoba doživjelo srčani udar. Među onima koji su primali placebo stopa incidencije bila je 6,6 posto, dok je u skupini koja je primala vitamin D bila nešto niža i iznosila je 6 posto. Korištenje vitamina D rezultiralo je smanjenjem učestalosti srčanog udara za 19 posto i smanjenjem potrebe za koronarnom revaskularizacijom za 11 posto. Međutim, nije bilo razlika u stopama moždanog udara između dviju skupina, kako je objavljeno u BMJ-u.
Ljudsko tijelo dobiva vitamin D iz izvora prehrane i izlaganja sunčevoj svjetlosti. Ovaj esencijalni vitamin igra ključnu ulogu u regulaciji razine kalcija i fosfata, koji su vitalni za održavanje jakih kostiju, zuba i mišića. Na prijelazu iz proljeća u ljeto, uvriježeno je mišljenje da ljudi mogu dobiti dovoljnu količinu vitamina D izlaganjem suncu i zaokruženom prehranom. Ipak, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) savjetuje korištenje dodataka prehrani koji sadrže 10 mikrograma vitamina D u jesenskom i zimskom razdoblju.
Prema studiji koju su proveli istraživači iz raznih institucija, uključujući Sveučilište u Melbourneu, procijenjeno je da bi mjesečni unos dodataka vitamina D od strane 172 osobe potencijalno mogao spriječiti srčani udar.
Vrijedno je napomenuti da bi se ovaj broj mogao dodatno optimizirati ako se primijeni među određenim populacijama, osobito onima koji imaju manjak vitamina D. Nalazi ove studije pokazuju da nadopuna vitaminom D može ponuditi zaštitnu korist, u konačnici smanjujući vjerojatnost doživljava štetna kardiovaskularna stanja. Ovu informaciju prenosi The Sun.
BONUS TEKST:
Dr. Ameet Bakhai, poznati kardiolog, sastavio je popis od sedam ključnih simptoma srčanih bolesti koje nikada ne smijete zanemariti, a koji obuhvaćaju znojenje tijekom laganog vježbanja, bolove u prsima praćene mučninom i ekstremni umor. Prema dr. Bakhaiju, stručnjaku za proučavanje utjecaja načina života na zdravlje srca i preventivne mjere, zdrava osoba trebala bi imati sposobnost zadržati dah najmanje 20 sekundi.
Važnost zdravlja srca često se zanemaruje sve dok ono ne dosegne kritičnu fazu. Bez redovitih pregleda mnogi od nas zanemaruju suptilne pokazatelje da naše srce možda ne funkcionira optimalno. Nažalost, problemi sa srcem s vremenom se pogoršavaju, što na kraju dovodi do složenijih komplikacija. No, ako bismo se obazirali na znakove upozorenja, te bi se situacije mogle spriječiti, rekao je kardiolog u intervjuu za Gloucestershire Live.
Ključno je biti na oprezu i obratiti pozornost na bilo kakve promjene ili simptome, jer srčana bolest može utjecati na pojedince svih dobnih skupina, prema njegovoj izjavi. Dao je upozoravajući popis od sedam simptoma koji se ne smiju zanemariti jer mogu ukazivati na srčanu bolest.
Osjećaj vrtoglavice pri brzom stajanju, plitkog disanja, poteškoća pri saginjanju, palpitacija (osjećaj snažnog, brzog ili nepravilnog otkucaja srca u prsima, koji se obično događa u mirovanju, ali i tijekom tjelesne aktivnosti) i osjećaj stezanja u prsima. Ako postoji bol u lijevoj ruci, vratu ili nadlaktici, uz osjećaj nelagode u prsima, kardiolog preporuča potražiti liječničku pomoć.
