“Sretnem muža svoje drugarice iz osnovne sa kojom inače nemam kontakt.
Oni su se uzeli odmah poslije srednje škole i izrađali djecu. Ja sam studirala, našla posao, živim sa dečkom sa kojim sam dugo.
Sretnem ga i on će prvo: Kad ćete više da se vjenčate, kakav je to život bez vjenčanja, bez svadbe, kad će djeca, šta čekate?
Ja u šoku, prvo što je on muž moje ne tako bliske drugarice, što me zapravo i ne poznaje. Što ne zna da se moj dečko već 4 god lijeći od kancera.
Zatekao me je i šokirao, okrenula sam se i rasplakala. Ljudi, da li vi mislite da ljudi tek tako žive, bez problema, da li mi imamo želje za djecom ili čekamo vas da nam otvorite oči?
BONUS TEKST
Jedna od neobičnih zanimljivosti koja intrigira mnoge ljude je fenomenalna priča o “hodajućem stablu” na otoku Socotra, koji se nalazi u Indijskom oceanu. Ovaj otok je domaćin nekim od najneobičnijih i najjedinstvenijih biljaka na svijetu, a među njima se ističe drvo koje je steklo nadimak “hodajući drvo” zbog svog nevjerojatnog izgleda i adaptacija na okolinu.
Hodajuće drvo na Socotri (Dracaena cinnabari) je vrsta dracaene koja je specifična po svojoj izvanrednoj sposobnosti da izgleda kao da hoda. Ova biljka može narasti do visine od 10 do 12 metara i ima vrlo debelu stabljiku koja je gola i nalikuje na veliki, gusti kišobran. Njeni grane su izrazito debeli i rastu vodoravno, gotovo paralelno s tlu, dajući dojam kao da drvo hoda. Ovaj fenomenalni izgled je posljedica prilagodbe biljke ekstremnim uvjetima okoliša na otoku Socotra.
- Osim što je poznato po svojoj nevjerojatnoj pojavi, hodajuće drvo također ima veliku ekološku važnost. Ono je endemična vrsta, što znači da se prirodno pojavljuje samo na ovom otoku i nigdje drugdje na svijetu. Njegova jedinstvena prisutnost na Socotri svjedoči o biološkoj raznovrsnosti i jedinstvenosti flore ovog izoliranog i slabo naseljenog područja.
Dracaena cinnabari je također poznata po svojoj crvenoj smoli koja se naziva “drago krv” zbog njenog intenzivnog bojenja. Ova smola se tradicionalno koristila kao boja i ljekoviti sastojak. Lokalno stanovništvo koristilo ju je za razne svrhe, uključujući liječenje bolesti, bojenje tkanina i izradu ljepila. Osim toga, smola je imala i duhovno značenje te se koristila u tradicionalnim obredima i ceremonijama.
Međutim, unatoč svojoj impresivnoj prisutnosti i adaptaciji, hodajuće drvo je ugroženo zbog gubitka staništa i nekontroliranog turizma na otoku. Kako Socotra postaje popularnija turistička destinacija, povećava se pritisak na prirodna staništa ove izvanredne biljke. Stoga su potrebni napori kako bi se očuvala ova endemska vrsta i njezin jedinstveni ekosustav.
Zanimljivost o hodajućem drvetu na otoku Socotra nije samo priča o izuzetnoj biljci, već i podsjetnik na važnost očuvanja prirodnih resursa i biološke raznolikosti na našem planetu. To je primjer kako priroda može evoluirati i prilagoditi se ekstremnim uvjetima, ostavljajući dubok utisak na sve koji se dive njenim čudesima.
Za ljubitelje prirodnih čuda i biološke raznolikosti, hodajuće drvo na otoku Socotra predstavlja inspirativan primjer kako priroda može stvoriti nevjerojatne adaptacije koje odražavaju njen veličanstveni inženjering i evolucijsku snalažljivost. Posjetiti ovo egzotično mjesto znači ne samo diviti se ljepoti krajolika, već i razumjeti važnost očuvanja ovih jedinstvenih biljnih vrsta za buduće generacije.
