Marija, svima poznata kao omiljena glumica iz renomirane serije “Žikina dinastija”, u životu se susrela s brojnim izazovima. Unatoč svojoj popularnosti, krenula je na dugo putovanje u London, gdje je otkrila razlog svoje dugotrajne odsutnosti. Rialda Kadrić Šebek, renomirana jugoslavenska glumica, utjelovila je lik Marije u Žikinoj dinastiji.
- Rođena u Beogradu 1963. godine, kasnije je živjela u Londonu, radeći kao psihoterapeut. Nažalost, prije nego što je prerano umrla u Ateni u dobi od 56 godina, hrabro je podijelila izazovne aspekte svog života i razloge svog odlaska s glumačke scene. Sa samo 14 godina ova se glumica vrtoglavo proslavila pojavljivanjem u nadaleko hvaljenoj seriji “Lude godine”.
Utjelovljujući lik Marije u osam odvojenih navrata, stekla je ogromnu popularnost prije nego što je konačno prešla u drugu profesiju. Početkom devedesetih donijela je ključnu odluku da se preseli u Veliku Britaniju. Nakon što je radila kao slobodna novinarka i reporterka u Velikoj Britaniji, svjesno je odlučila prijeći u područje psihoterapije, fokusirajući se posebno na područje psihoanalize.
- Taj je put postao njezina strast i svim srcem mu se posvetila. Međutim, njezino putovanje obilježila je duboka emocionalna rana vezana uz njezinu majku. Nakon što je saznala za majčinu smrt, doživjela je mješavinu iritacije i tuge, što ju je navelo da ostane u Londonu i započne novo poglavlje svog života. Prije ovog ključnog trenutka, provela je otprilike trideset godina živeći u inozemstvu.
Osvrćući se na majčinu smrt, javno je priznala da je ona odigrala značajnu ulogu u njezinoj odluci da nastavi karijeru u psihoterapiji. “U jeku rata koji se širio u Jugoslaviji 16. siječnja 1991. moja majka je neočekivano preminula na ulicama Beograda, što me je potaknulo na odluku da ostanem u Londonu i započnem novo poglavlje u svom životu”, ispričala je jednom prilikom.
- Upitana o svom radu, istaknula je važnost ulaska u dijalog s klijentom uz promatranje dinamike terapijskog odnosa i manifestacije nesvjesnih fenomena unutar tog konteksta. Shvaćajući da poduzimanje početnog koraka može biti zbunjujuće, istaknula je važnost pružanja podrške bez osuđivanja, održavanja stroge povjerljivosti i stvaranja sigurnog prostora za otvoren razgovor.
BONUS TEKST:
Ruža, često hvaljena kao kraljevski vladar svih cvjetova i prekrasan ukras svakog vrta, zahtijeva redovito orezivanje kako bi održala svoje zdravlje i pokazala svoje izvrsne cvjetove. Ova osnovna praksa mora se provoditi tri puta godišnje. Prvo obrezivanje obavlja se krajem veljače, u ranim danima proljeća.
Slijedi ljetna rezidba koja traje od lipnja do rujna i na kraju jesenska rezidba krajem studenog. Rezidba uključuje pažljivo uklanjanje grana i cvjetnih stabljika kako bi biljka ostala uredna i dobro održavana. U našoj umjereno kontinentalnoj klimi ruže, koje su višegodišnji grmovi, zadržavaju svoje zeleno lišće tijekom cijele godine. Međutim, tijekom zimske sezone odbacuju lišće.
Iznenađujuće, ove otporne biljke mogu izdržati ekstremno niske temperature, čak i kada padnu više od deset stupnjeva ispod nule. Povremeno se određeni dijelovi biljke mogu smrznuti, ali obično se grm ruže može oporaviti i nastaviti s rastom u sljedećoj sezoni. Suvremene i hibridizirane sorte ruža. Orezivanje ruža može biti vrlo zahtjevno za vrtlare, ali ne zahtijeva stručno znanje.
Ključno je razumjeti koju specifičnu vrstu ruža imate – cvjetaju li jednom ili više puta u sezoni, rastu li na novom ili starom drvetu te jesu li penjačice ili grmolike ruže. U činu rezidbe, bez obzira na specifičnu vrstu biljke o kojoj se brine, ključno je eliminirati sve grane koje su slomljene, mrtve, umiru ili oboljele od bolesti. Ovu posebnu vrstu rezidbe treba provesti u ranim fazama proljeća, prije nicanja pupova.
Kao opće pravilo, preporuča se orezivanje svih sorti ruža na način koji omogućuje optimalan protok zraka i prodiranje sunčeve svjetlosti oko glavne stabljike biljke. Osim toga, savjetuje se uklanjanje najstarijih izdanaka kako bi se stvorio prostor za nove, snažnije izdanke koji će u konačnici proizvesti živahnije cvjetove. Kako bi se osiguralo zdravlje grane, preporučljivo je napraviti rezove otprilike 3,5 centimetra iznad pupa koji je okrenut prema van.
Rezanje preblizu pupoljka može dovesti do njegovog odvajanja i naknadne smrti grane. Suprotno uvriježenom mišljenju među vrtlarima, nema znanstvenih dokaza koji bi poduprli ideju da rez pod kutom od 45 stupnjeva koristi biljci na bilo koji način. Većina ruža koje su danas dostupne rezultat je križanja, čime je nastao širok izbor modernih hibridnih cvjetnica.
Ovaj raznolik izbor obuhvaća engleske ruže, hibridne čajevke, minijaturne ruže, pejzažne ruže, prizemne ruže, grmolike ruže i penjačice. Tipično, suvremene ruže imaju pojedinačni cvijet koji se nalazi na kraju izdužene stabljike. Kako bi se omogućio rast svježih, čvršćih izdanaka, neophodno je odrezati najstarije izdanke, odrežući ih što je moguće bliže središnjem deblu.
