Pojava boli u ramenu vrlo je raširena, s brojnim potencijalnim čimbenicima koji pridonose ovom problemu. Od iznimne je važnosti točno dijagnosticirati temeljni uzrok kako bi se propisao odgovarajući tretman koji cilja na korijen boli. Bol u ramenu obično nastaje zbog fizički zahtjevnog rada i nepravilnog vježbanja koje premašuje tjelesne granice. Rame, iako nevjerojatno pokretljivo, također je jedan od najmanje stabilnih zglobova na tijelu.
To je zglob na koji se najviše oslanjamo u našim svakodnevnim aktivnostima, bilo da se radi o češljanju, oblačenju, jelu, vježbanju ili vožnji automobila. Osjećaj nelagode u području ramena. Kod nekoliko odabranih bolesti, pojedinci mogu osjetiti nelagodu u desnom ramenu, zbog čega je ključno utvrditi uzrok. Ako se ova nelagoda pripisuje upali u mišićima, trebalo bi biti dovoljno samo smiriti se i pustiti ruku da se odmori nekoliko dana, uz izbjegavanje aktivnosti koje mogu pogoršati bol.
Kada bol potraje dulje vrijeme, dulje od nekoliko tjedana ili mjeseci, postaje imperativ konzultirati liječnika. Desno rame može osjetiti nelagodu zbog različitih čimbenika, uključujući burzitis, sindrom smrznutog ramena, ozljedu, sindrom karpalnog tunela i tendinitis. Postoje ozbiljniji temeljni uzroci za nelagodu u lijevom ramenu od puke upale mišića. Pojedinci koji osjećaju stalnu bol u lijevom ramenu i lopatici, na koju ne utječe upotreba lijekova protiv bolova, obično traže liječničku pomoć na hitnoj pomoći.
U tim slučajevima često se postavlja dijagnoza akutnog srčanog udara, jer vidljivi simptomi postaju očiti. Utvrđeno je da je stopa boli u ramenu u izravnoj korelaciji s prisutnošću čimbenika rizika za srčane probleme, poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola i dijabetesa, prema ovom istraživanju.
Pojedinci koji pokazuju najznačajnije čimbenike rizika iskusili su 2-6 posto povećanje vjerojatnosti razvoja boli u ramenu, za razliku od onih bez ovih specifičnih čimbenika. Nadalje, utvrđeno je da je vjerojatnost razvoja tendinopatija šest puta veća. Suprotno tome, sudionici s umjerenim razinama ovih faktora susreli su se s manje problema povezanih s ramenima. Bol u ramenu može se ublažiti učinkovitim upravljanjem krvnim tlakom i rješavanjem drugih čimbenika rizika povezanih sa srčanim bolestima.
BONUS TEKST:
Osjećate li nelagodu u prednjem dijelu ramena? Je li zabrinjavajuće čuti zvuk klikanja ili preskakanja u tom području? Boli li vas rame kada pokušavate uzeti nešto sa stražnjeg sjedala automobila? Ne možete držati volan dulje od 30 sekundi zbog bolova u ramenu? Spriječava li vas bol u pristupu novčaniku u stražnjem džepu? Ometa li vaše dnevne aktivnosti i normalno funkcioniranje?
U ovom ćemo članku istražiti razloge koji stoje iza ovih simptoma, zajedno s povezanim čimbenicima rizika, mogućnostima liječenja i metodama za ublažavanje mučne boli u ramenu. Počnimo s razumijevanjem osnovne funkcije i anatomije dvoglavog mišića (m.biceps brachii). Neophodan mišić u ljudskom tijelu je biceps (m.biceps brahii), koji ima značajnu ulogu u našem svakodnevnom funkcioniranju. Smješten u području nadlaktice, ovaj se mišić proteže od prednjeg dijela ramena do lakta i sastoji se od dvije glave.
U zglobu lakta, obje glave bicepsa odgovorne su za savijanje lakta i rotiranje podlaktice u položaj s dlanom prema gore. Osim toga, u ramenom zglobu, ove dvije glave rade zajedno kako bi podigle rame. Kada se fokusirate isključivo na dugu glavu bicepsa, njegovo kretanje uključuje pomicanje nadlaktice u stranu i unutarnju rotaciju ramenog zgloba.
Tetiva duge glave bicepsa često je povezana s boli u prednjem dijelu ramena i nalazi se unutar žlijeba nadlaktične kosti, koja služi za držanje tetive na mjestu. Pomak tetive bicepsa često se podudara s problemima povezanim s mišićima rotatorne manšete, koji se sastoje od pet mišića: mišić subscapularis, mišić supraspinatus, mišić infraspinatus, mišić teres minor i mišić teres major.
