Sigmund Freud, kao osnivač psihoanalize i jedan od najutjecajnijih mislilaca u povijesti psihologije, ostavio je dubok trag u razumijevanju ljudske psihe i našeg ponašanja. Njegovi doprinosi ne samo da su oblikovali samu disciplinu psihologije, nego su imali i snažan utjecaj na mnoge druge oblasti poput književnosti, filozofije i društvenih znanosti.
Freudove teorije i metode istraživanja nesvjesnog ponašanja omogućile su bolje razumijevanje ljudskih postupaka, unutrašnjih sukoba i motivacija, što je bilo revolucionarno za njegovo vrijeme.
- Među najvažnijim Freudovim konceptima koji se odnose na osobni rast i zaštitu od negativnih utjecaja drugih, naročito onih koji gaje ljubomoru, jest njegova teorija nesvjesnih nagona i potreba. Prema Freudovim učenjima, mnoge naše reakcije i ponašanja nisu rezultat vanjskih utjecaja, već su oblikovani unutarnjim nesvjesnim željama, motivacijama i nesvjesnim uvjerenjima. Freud ističe da kada otvoreno dijelimo svoje ciljeve i ambicije, često nesvjesno smanjujemo svoju motivaciju i entuzijazam za njihovim ostvarenjima.
Naime, razgovor o planovima, ciljevima i uspjesima može dovesti do toga da ih naš mozak već “sagleda” kao ostvarene, čime dolazi do smanjenja želje za njihovim ostvarivanjem. Ova Freudova misao sugerira da je ponekad mudro zadržati svoje ciljeve i namjere za sebe kako bi sačuvali motivaciju i izbjegli negativne posljedice koje mogu nastati dijeljenjem tih informacija.
Freud također upozorava da, kada dijelimo svoja postignuća s drugima, osobito s onima koji možda nisu postigli iste uspjehe, to može izazvati osjećaj zavisti ili ljubomore. Kada ljudi uspoređuju svoja postignuća s našima, a naši uspjesi nadmaše njihove, to može izazvati negativne emocije kao što su osjećaj nedostatnosti i neprihvaćanja. S obzirom na ovo, Freud sugerira da bi trebalo biti oprezan u dijeljenju svojih postignuća kako bi se izbjegli nesretni osjećaji među prijateljima i kolegama, koji bi mogli biti izazvani prekomjernim hvaljenjem ili hvalisavim ponašanjem.
- Ovaj savjet može se primijeniti ne samo u kontekstu naših uspjeha, već i u svakodnevnim životnim izazovima i neuspjesima. Dijeljenje osobnih neuspjeha ili problema također može privući negativne energije, privući “energetske vampire” koji se hrane nesrećom drugih. Stoga je važno biti pažljiv i svjestan toga kako komuniciramo sa svojom okolinom, posebno kad je riječ o osjetljivim temama koje se odnose na naše osobne neuspjehe i poteškoće.
Freudove teorije naglašavaju važnost samospoznaje, introspekcije i pažljivog pristupa interakcijama s drugima. One nas podučavaju kako prepoznati vlastite unutarnje motive i nagnati nas da postanemo oprezniji u dijeljenju osobnih podataka, kako bismo sačuvali unutrašnju ravnotežu i zaštitili se od negativnih utjecaja. Kroz temeljito razmatranje tih Freudovih učenja, možemo naučiti kako bolje razumjeti sebe i druge, kao i kako upravljati svojim odnosima u svijetu punom ljubomore i konkurencije.
BONUS TEKST
Zanimljivost koja povezuje nauku i svakodnevni život je činjenica da bananaske kore, osim što se često bacaju, mogu imati brojne korisne primene. Naime, one sadrže visok nivo kalijuma, antioksidanata i vlakana, što ih čini korisnim za zdravlje. Mnoge studije su pokazale da kora banane može biti efikasna u smanjenju bolova u mišićima i zglobovima, jer se smatra da njeni sastojci mogu delovati kao prirodni analgetici.
Osim toga, kora banane može biti korisna u negi kože – često se koristi kao prirodni tretman za akne, čireve ili modrice. Nanosite li unutrašnjost kore direktno na kožu, može doprineti smanjenju upala i poboljšanju cirkulacije. Takođe, za ljubitelje biljaka, kore banane mogu se koristiti kao prirodno đubrivo, jer obogaćuju zemlju kalijumom i drugim hranljivim materijama. Zanimljivo je i da se ova kora može koristiti kao ekološki prihvatljiv materijal za čišćenje, jer se pokazalo da je efikasna u poliranju površina poput kože ili srebra, ostavljajući ih sjajnima. Dakle, sledeći put kad pojedete bananu, nemojte žuriti da bacite koru – ona je prava mala riznica prirodnih blagodeti.
