Iako se redovno vježbanje i odlazak u teretanu često promiču kao temelj zdravog načina života, važno je naglasiti da intenzivna fizička aktivnost nije uvijek najbolji izbor za svakoga. Prekomjeran fizički napor, posebno kod osoba koje nisu prethodno bile aktivne ili pripadaju starijim dobnim skupinama, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući i povećan rizik od srčanog udara, aritmija i drugih kardiovaskularnih komplikacija.
Važnost prethodnog zdravstvenog pregleda
Prof. dr Petar Otašević, cijenjeni specijalista interne medicine sa subspecijalizacijom iz kardiologije i izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, u razgovoru za portal MONDO ističe važnost individualnog pristupa fizičkoj aktivnosti, posebno kada je riječ o osobama srednje dobi i starijima. Kako naglašava, svaki oblik vježbanja trebao bi prethodno biti usklađen s općim zdravstvenim stanjem pojedinca.
„Prije nego što osoba, naročito u 40-im, 50-im ili starijim godinama, započne s bilo kakvim režimom tjelovježbe – bilo da se radi o teretani, trčanju ili nekom drugom kardio programu – izuzetno je važno napraviti sveobuhvatnu medicinsku procjenu“, navodi dr Otašević.
- Ova procjena uključuje:
- Mjerenje krvnog tlaka
- Laboratorijske analize (lipidi, šećer u krvi itd.)
- Elektrokardiogram (EKG)
- Ultrazvuk srca (ehokardiografija)
Ovi testovi pružaju uvid u funkcionalnost srca i krvnih žila, te pomažu u određivanju optimalne granice fizičkog opterećenja, odnosno intenziteta vježbi koji ne predstavlja rizik.
Koliko je vježbanja dovoljno?
Stručnjaci preporučuju najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, raspoređene kroz više dana. Važno je razumjeti da vježbanje ne mora biti ograničeno samo na teretanu – naprotiv, sve vrste kretanja koje poboljšavaju fizičku kondiciju su korisne.
To uključuje:
- Brzo hodanje
- Trčanje ili džoging
- Vožnju bicikla
- Plivanje
- Ples
- Planinarenje
- Rad u vrtu ili dvorištu
Cilj je uključiti kretanje u svakodnevicu na način koji prija i ne opterećuje organizam.
Kardiotrening – koristi i mjere opreza
Aerobne, odnosno kardio vježbe, kao što su trčanje, plivanje, vožnja bicikla i brzo hodanje, pružaju brojne zdravstvene prednosti:
- Jačaju srčani mišić
- Poboljšavaju cirkulaciju i kapacitet pluća
- Pomažu u regulaciji telesne težine
- Smanjuju stres i anksioznost
- Podižu nivo energije i raspoloženja
Međutim, kako upozoravaju kardiolozi, neophodno je kontrolirati brzinu otkucaja srca kako bi se izbjegao prekomjerni stres za organizam. Maksimalna preporučena frekvencija otkucaja srca određuje se po formuli: 220 minus broj godina.
Na primjer, osoba od 50 godina ne bi trebala prelaziti 170 otkucaja u minuti tokom fizičkog napora. U idealnom slučaju, poželjno je ostati unutar 60–80% maksimalne frekvencije, što se naziva ciljana zona otkucaja srca.
Kome je potreban dodatni oprez?
- Posebnu pažnju i dodatne preglede trebale bi napraviti osobe koje imaju:
- Povišen krvni tlak
- Povišene masnoće u krvi
- Dijabetes
- Porodičnu historiju srčanih bolesti
- Prethodne tegobe sa srcem ili plućima
- Simptome poput bola u prsima, umora, vrtoglavice ili gušenja pri naporu
Zdravlje iznad svega
Za kraj, stručnjaci ističu da je fizička aktivnost neizostavan dio zdravog načina života, ali da mora biti prilagođena individualnim mogućnostima. Vježbanje treba donijeti energiju, vitalnost i dobro raspoloženje – a ne iscrpljenost, bol ili rizik.
Umjesto pristupa „više je bolje“, mnogo je korisniji pristup „pravo mjerilo je ravnoteža“. Redovne kontrole, postepeno povećavanje intenziteta, slušanje vlastitog tijela i konzultacija sa stručnjacima pomoći će vam da vježbanje bude sigurno, efikasno i – prije svega – zdravo.
