U nedavnom gostovanju u programu RTS-a, direktor Zavoda za hematologiju Kliničkog centra Srbije govorio je o limfadenokarcinomu i naglasio važnost prepoznavanja njegovih simptoma. Prema riječima dr. Darka Antića, limfom je zloćudna bolest koja zahvaća limfne čvorove, a karakteriziraju je simptomi poput povišene tjelesne temperature, prekomjernog znojenja, gubitka tjelesne težine i natečenih limfnih čvorova.
- Prema Antićevim riječima, primarni fokus je na davanju prioriteta pacijentima jer oni izravno promatraju prisutnost natečenih limfnih čvorova, podvrgavaju se biopsiji koju provode kirurzi i patolozi analiziraju njihove uzorke prije liječenja. Međutim, postoje dodatni simptomi koje treba uzeti u obzir, uključujući stalnu vrućicu, kašalj, opći umor, pretjerano znojenje i još mnogo toga.
Bez sumnje, genetika igra značajnu ulogu kao jedan od glavnih čimbenika rizika povezanih s ovim stanjem. Prema Antiću, ova kronična stanja traju dulje vrijeme i zahtijevaju različite mogućnosti liječenja. Antić je također napomenuo da će nove smjernice za liječenje, koje će biti predstavljene danas, dati prednost ranom liječenju pacijenata i ponuditi poboljšane izbore liječenja prilagođene individualnim karakteristikama bolesnika.
- Antici objašnjava da je došlo do napretka u dijagnostičkim preporukama i dubljem razumijevanju bolesti, što je dovelo do novih preporuka za liječenje. To omogućuje precizniju kategorizaciju pacijenata i mogućnost prilagođavanja liječenja specifičnom stanju svakog pojedinca. Rezultat je ranije liječenje i bolji izbor liječenja na temelju jedinstvenih karakteristika pacijenta.
BONUS TEKST:
Ako ste imalo poput nas, mrkva je bila glavna namirnica na vašem stolu, zahvaljujući vašim majkama i bakama. Od vas se očekivalo da ih bez ikakvog oklijevanja konzumirate u raznim oblicima – svježim, kuhanim, pečenim, pa čak i u salatama – a sve to uz klasično podsjećanje na njihove dobrobiti za oči. Kao i većina djece, vjerojatno ste ih konzumirali bez ikakvih pitanja.
Tko uopće želi da ga zadirkuju zbog nošenja naočala u osnovnoj školi? Danas je opće poznato da nema znanstvenih dokaza koji bi poduprli ideju da mrkva pozitivno utječe na vid. Narativ oko mrkvi i poboljšanog vida zapravo je izmišljotina koju je izmislila britanska vojska tijekom Drugog svjetskog rata kao sredstvo za prikrivanje povjerljive tehnologije koju su koristili – radara.
Britanske su vlasti propagirale ideju da njihovi piloti konzumiraju obilne količine mrkve, prigodno izostavljajući činjenicu da je pravi razlog povećane točnosti i učinkovitosti njihovih pilota implementacija radarske tehnologije. Dok smo bili djeca, nismo bili zavedeni samo mitom o mrkvi, već i raznim drugim savjetima naših starijih koji su se, nakon detaljnijeg ispitivanja, pokazali potpuno neutemeljenima. Ispada da je naša percepcija njihovog sveznanja bila daleko od točne.
1. Hraniti hladnoću, lišiti bolesti Zanimljivo je kako postoje ti bezvremenski izrazi koji sugeriraju da bismo se trebali ili prepustiti pretjeranom jelu ili se potpuno suzdržati od hrane kako bismo se oporavili od bolesti. Američko pulmološko društvo zauzelo je stav protiv ovog pristupa, naglašavajući inherentne rizike gladovanja, posebno kada su naša tijela već oslabljena i potrebna im je hrana.
Kada smo bolesni, naša tijela zahtijevaju dovoljno tekućine i hranjivih tvari za učinkovitu borbu protiv bolesti, a sve ekstremne mjere samo će spriječiti ili spriječiti taj ključni proces. Jednog dana, doktor je prisiljen napustiti kuću zbog jabuke. Iako prethodni savjet možda ne nosi istu razinu rizika i opasnosti, teško da se može smatrati da je ukorijenjen u znanstvenim dokazima.
Jabuke, kao niskokalorična opcija s minimalnim udjelom masnoće i bogate antioksidansima koji čuvaju zdravlje stanica, nesumnjivo su nutritivni izbor. Međutim, sa statističkog stajališta, konzumacija samih jabuka, bez pridržavanja drugih načela zdravog načina života, neće imati vidljiv utjecaj na nečiju potrebu za liječničkom pomoći.
