Postoji izuzetno laka i pristupačna metoda za učinkovito čišćenje unutrašnjosti vaše perilice rublja. Redovito održavanje perilice uključuje poslove kao što su čišćenje, brisanje, pražnjenje filtera i korištenje programa za samočišćenje. Iako povremeno može biti zamoran, zadatak koji je pred vama zahtijeva samo nekoliko minuta truda.
Prljavština se nakuplja u perilici rublja i ispušta neugodne mirise, često zbog lijenosti, pretrpanosti ili drugih razloga za zanemarivanje ovog posla. Čišćenje može biti prilično mučno, pogotovo kada je u pitanju odjeljak za deterdžent. S vremenom se nakupljaju ostaci deterdženta i omekšivača, što dovodi do stvaranja plijesni.
Odjeljak se sastoji od raznih manjih dijelova, od kojih je nekima teško doći, što proces čišćenja čini stvarnom neugodnošću. Srećom, uz pomoć virtualnih konzultanata sada se možete oprostiti od svih nedoumica u vezi s ovim pitanjem. Konkretno, postoji izuzetno jednostavna i isplativa metoda za čišćenje pregrade vaše perilice:
jednostavno stavite dvije obične kuhinjske spužve u predviđeni odjeljak i nastavite ih potapati alkoholnim octom. U razdoblju od 30 do 60 minuta, ostavite predmet da ostane na mjestu, pazite da ga povremeno okrenete. Nakon što primijetite da uporna prljavština postaje savitljivija, upotrijebite spužvu za čišćenje područja. Nakon toga isperite odjeljak mlakom vodom. Za kraj ostavite da se osuši na zraku.
BONUS TEKST
Iako jetra možda nije prvi organ koji vam pada na pamet kada razmišljamo o njezinom utjecaju na zdravlje i funkciju mozga, nedavni dokazi upućuju na to da ona može igrati značajnu ulogu. Kada jetra ne uspije izvršiti svoje dvije glavne funkcije, koje uključuju regulaciju metabolizma i detoksikaciju, mozak je taj koji snosi najveći teret negativnih posljedica.
Mozak, kao jedan od organa koji troši najveću količinu energije (20 posto), oslanja se na jetru da učinkovito regulira njegove razine. Oni koji su se osobno susreli s posljedicama opijanja alkoholom, točnije stanjem pijanosti, imaju neposredna saznanja o tome kako sposobnost detoksikacije jetre može utjecati na kognitivne sposobnosti. Gubitak osnovnih funkcija ili pojava bolesti jetre može rezultirati kognitivnim oštećenjem i neuropatološkim promjenama koje su povezane s većom vjerojatnošću razvoja demencije.
Napredovanje bolesti jetre obično uključuje četiri faze, počevši s upalom i fibrozom, napredujući do ciroze i konačno kulminirajući zatajenjem i slabljenjem jetre. Prisutnost bolesti jetre može rezultirati i kognitivnim oštećenjem, posebno demencijom, i fibrozom jetre.
U opsežnoj studiji koja je uključivala više od 170.000 osoba u dobi do 65 godina kojima je dijagnosticirana demencija, otkriveno je da približno 10 posto ima biomarkere koji ukazuju na uznapredovalu fibrozu jetre, dok pet posto ima biomarkere koji upućuju na cirozu jetre. Za određivanje prisutnosti fibroze jetre korišteni su biomarkeri krvi, uključujući dva primarna jetrena enzima (ALT i AST), uz broj trombocita.
Uzmite u obzir da osobe koje imaju 65 ili više godina možda neće dati točne rezultate ovog testa. Kognitivni simptomi koje su iskusili sudionici u ovoj studiji nisu pripisani bolesti jetre, jer nisu imali ranijih slučajeva ciroze.
