Nadutost stomaka i zatvor su česti probavni problemi koji mogu uzrokovati nelagodu i utjecati na svakodnevni život. U današnjem tekstu vam donosimo nekoliko primera kako ublažimo simptome nadutosti i zatvora.
Određene namirnice, naročito određeno voće, imaju ključnu ulogu u poboljšanju zdravlja probavnog sustava i stimuliranju boljeg rada crijeva. Naime, neki gastroenterolozi, poput doktora Josepha Salhaba, koji je veoma popularan na društvenim mrežama, naročito na TikToku gde ima preko 1,7 milijuna pratitelja, dijele svoja saznanja o tome kako određeno voće može pomoći kod ublažavanja čestih probavnih problema kao što su zatvor i nadutost. U jednom od svojih videa, doktor Salhab objašnjava koje voće on smatra najboljim za podršku probavnom sustavu.
- Kruške su voće koje se ističe po bogatstvu prirodnog šećernog alkohola nazvanog sorbitol. Ovaj sastojak deluje kao prirodni laksativ, što znači da kruške mogu efikasno pomoći u rješavanju problema zatvora i nadutosti. Preporučuje se konzumacija jedne kruške dnevno kako bi se postigao pozitivan učinak na probavu i ublažile ove neugodne tegobe.
Kada je u pitanju kivi, ovaj doktor naglašava da je ovo jedno od najboljih voća za rješavanje probavnih problema zbog visokog sadržaja vlakana, ali i aktinidina, enzima koji značajno pomaže probavnom procesu. Istraživanja, poput onih objavljenih u “National Library of Medicine”, ukazuju na sve veći broj dokaza koji podržavaju pozitivan utjecaj kivija na zatvor i različite gastrointestinalne poremećaje.
Stara izreka da “jabuka dnevno drži doktora podalje” sada dobija dodatni smisao. Doktor Salhab preporučuje jabuke kao sjajan način za sprječavanje zatvora i održavanje redovnog pražnjenja crijeva. Ova voćka je bogata vlaknima i doprinosi zdravom funkcioniranju probavnog sistema.
Jedna od najučinkovitijih prirodnih namirnica za rad crijeva su suhe šljive. One su poznate kao prirodni stimulansi koji olakšavaju probavu. Konzumiranje 3-4 suhe šljive u večernjim satima može pomoći da ujutro nesmetano odete na zahod. Suhe šljive su vekovima korišćene u narodnoj medicini upravo zbog svojih izuzetnih laksativnih svojstava.
Na kraju, šumske bobice, koje uključuju maline, borovnice, jagode, kupine i ribizle, pružaju značajne antioksidativne koristi. Ova sićušna voćka ne samo da potpomaže probavu, već je i bogata esencijalnim vitaminima, što je čini savršenim izborom za poboljšanje općeg zdravlja.
Konzumacija ovih vrsta voća može učiniti čuda za zdravlje crijeva i probavnog sistema.
BONUS TEKST
Da li ste znali da drveće komunicira međusobno? Iako zvuči kao naučna fantastika, istraživanja su pokazala da su šume mnogo složenije nego što smo mislili. Naime, stabla u šumama komuniciraju putem podzemne mreže korenja i gljivica, poznate kao “Wood Wide Web” ili šumska mreža. Ova mreža funkcioniše na sličan način kao internet, ali između biljaka.
- Kako ova mreža funkcioniše? Gljivice, koje se nalaze na korenima drveća, stvaraju finu mrežu niti zvane micelijum. Ove niti povezuju različite biljke i stabla u šumi, omogućavajući im da razmenjuju hranljive materije, kao što su šećeri, voda i minerali. Tako, kada jedno drvo u šumi ima višak hranljivih materija, može ih poslati drugom stablu koje možda nema dovoljno resursa. Takođe, stabla koriste ovu mrežu da šalju signale upozorenja, recimo, u slučaju napada štetočina ili bolesti.
Jedan od najfascinantnijih aspekata ove mreže je način na koji starija stabla, koja su često nazvana “matična stabla” ili “drveće majke”, igraju ključnu ulogu u zdravlju cele šume. Ona šalju hranljive materije mladim i slabijim drvećem kako bi im pomogla da prežive i rastu.
- Ovaj prirodni ekosistem ne samo da omogućava razmenu hranljivih materija, već i podstiče rast novih stabala, pomaže u prevenciji šumskih požara i održava celokupni balans u šumi. Šume su, na neki način, društva u kojima svako stablo ima svoju ulogu, a opstanak celokupnog ekosistema zavisi od međusobne podrške.
Ovaj fenomen otkriva koliko je priroda složena i međusobno povezana, a može nas naučiti važnim lekcijama o saradnji i suživotu. Šuma nije samo zbirka drveća, već živi, dišući organizam koji funkcioniše kao zajednica!
